GORKA SLIKA – skupna žirirana izložba ilustracija

Vrijeme održavanja: 25.03.2024. – 20.04.2024.

Mjesto održavanja: Udruga Artoratorij u Vrbovcu

Nositelj i organizator izložbe: Udruga Artoratorij

Autorica koncepcije izložbe: Tina Rajić, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja

NATJEČAJ

Grupna izložba ilustracija “Gorka slika” predstavlja drugo izdanje grupne žirirane izložbe posvećene slavnoj Vrbovčanki, književnici Mariji Jurić Zagorki, u organizaciji Udruge Artoratorij, s ciljem prezentacije mladih suvremenih umjetnica i umjetnika. Kroz vlastite likovne interpretacije, mladi suvremeni umjetnici i umjetnice istražuju teme gorčine, ogorčenosti, tuge, samoće, bijesa i čežnje, nadahnuti Zagorkinim izazovnim životom i književnim opusom.

Natječaj i izložba konceptualno se naslanjaju na natječaj ZA najbolju GORKU priču „Marija Jurić Zagorka“, čija je idejna začetnica Irena Skopljak Barić, u organizaciji Narodne knjižnice Vrbovec, nastojeći povezati književnost i likovnu umjetnost kroz lik Marije Jurić Zagorke i motiv gorčine.

Stručni žiri u sastavu: Tina Rajić, kustosica izložbe, mag.hist.art, mag.museol., Verena Jakuš, osnivačica i predsjednica Udruge Artoratorij, mag.art., Ivan Mak, suosnivač i tajnik Udruge Artoratorij, mag.educ.art. i Sanja Tarandek, potpredsjednica Udruge Artoratorij, mag.educ.art.; odabrao je 11 od 19 prijavljenih autora/ica za sudjelovanje na grupnoj izložbi ilustracija “Gorka slika”. Na izložbi sudjeluju: Stefan Ančevski, Antonija Belovari, Tamara Bućan, Katarina Fabijanić Čačić, Marija Kladarin, Anita Kos, Marina Krištofić (Marinksy), Maja Perak, Anya Rukonić, Tonka Špoljar i Franciska Topolovec.

Ukupno su predstavljena 22 rada umjetnika/ca mlađe generacije s područja cijele RH (Zagreb, Split, Rijeka, Virovitica, Vinkovci, Zaprešić, Mihovljan), a među odabranim radovima je i onaj mladog umjetnika Stefana Ančevskog iz Makedonije, što iznimno veseli organizatore zbog činjenice da je time natječaj poprimio međunarodni karakter te potiču mlade umjetnike diljem svijeta da se prijavljuju na njihove natječaje i ubuduće. Neki od radova su u formi diptiha ili triptiha, tako da 22 ilustracije predstavljaju zapravo 11 umjetnika/ca.

Gorčina je osjećaj i stanje uvrijeđenosti, povrijeđenosti, jetkosti i ogorčenosti. Predstavlja težinu odnosa s ljudima, osjećaj stalne tegobe i pomanjkanja vedrine, radosti i lakoće, način života.U Zagorkinom životu te njenom književnom, novinarskom i feminističkom djelovanju, moguće je prepoznati upravo motive i atmosferu ogorčenosti, gorčine, tuge, samoće, bijesa i čežnje koji bi mogli biti inspirativni umjetnicama/ima za likovno stvaranje. Izložba predstavlja zbir likovnih radova u formi ilustracije, nastalih različitim tehnikama i stilovima.

– Tehnike i stilovi zastupljeni u radovima su raznoliki i mnogobrojni, tako je često korištena kombinirana tehnika, ali i print, digitalna intervencija, tinta na papiru, kolaž, olovka, tuš i pero, akrilik na papiru i na platnu, ulje na papiru, grafika (suha igla, akvatinta i kolografija) pa čak i bušenje papira iglom kako bi svjetlo moglo prodrijeti kroz rad tvoreći prikaz nostalgičnih sjećanja. Od materijala je najčešće korišten papir, ali i platno, akrilna ploča, vuna i špaga. Radovi su često napravljeni u formi diptiha ili triptiha u svrhu što boljeg ilustriranja odabrane teme.

Određenom broju umjetnika je kao inspiracija poslužila Marija Jurić Zagorka i njen ‘gorak’ životni put te se u svom radu direktno referiraju na nju, ne uplićući nužno svoje osobno iskustvo. Dok je većina umjetnika prezentirala rad nastao iz osobne životne priče, unutrašnje borbe, boli, ogorčenosti, nametanja tuđih stavova, preispitivanja sebe i prolaznosti života, proživljenih ljubavnih odnosa, sjećanja na djetinjstvo i neke prošle trenutke te su u tim osjećajima pronašli poveznicu sa Zagorkom i/ili temom izložbe. U radovima prevladava kombinacija figuracije i apstrakcije, iako ima i elemenata čiste apstrakcije i konceptualnih promišljanja teme. Gorčina dolazi iz raznih smjerova – iz djetinjstva, iz utjecaja drugih, iz ljubavnih odnosa, nostalgije za prošlim vremenima, promišljanja o smrtnosti i prolaznosti života te emotivnog sukoba prošlosti i sadašnjosti. Kroz izložene radove otkrivaju se unutarnji slojevi gorčine i ona se transformira u nešto mnogo dublje i kompleksnije. Gorčina nije isključivo negativan osjećaj, već potencijalno plodno tlo za kreativni proces. Gorčina postaje samo jedna od nijansi u širem spektru emocija koje se otkrivaju kroz umjetnički proces. Svjetlost koja se neprimjetno reflektira u tami ističe važnost suprotnosti i kontrasta u životu i umjetnosti. Gorčina čini slatkoću još dubljom i vrjednijom te stvara intenzivniji senzibilitet prema lijepom i kompleksnosti života. Prema riječima jednog od autora, u bolu gorčine, rađa se nova energija za životom, za promjenom, za pokretom. Osjećaj gorčine možemo promatrati i kao nešto što nas budi iz melankoličnog bijega. A sama Zagorka je još davno zaključila kako – „Patnje čeliče duhove kao mačevanje tijelo.“ – iz predgovora izložbe, kustosica Tina Rajić, mag.hist.art.

Udruga Artoratorij zahvaljuje svim prijavljenim autoricama i autorima na sudjelovanju na natječaju i izložbi „Gorka slika“.

Izložba je realizirana u sklopu godišnjeg Izložbenog programa Udruge Artoratorij. Izložbeni program u 2024. godini provodi se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zagrebačke županije, Grada Vrbovca i TZ Vrbovec.

ZCF_0004

Image 1 of 44